Dragan Markovina
Povjesničar Dragan Markovina, koji je u srpnju inicirao ”Prijedlog za novu socijaldemokratsku politiku”, ”gotovo je siguran” da će njegovi razgovori s predstavnicima raznorodne lijeve scene uskoro rezultirati osnivanjem nove lijeve socijaldemokratske stranke.
”I prije Izbora razmatrali smo osnivanje nove lijeve stranke, ali smo odlučili ne izići na izbore kako ne bismo rasipali glasove ljevice sa SDP-om na čelu. Sada, nakon Milanovićeva neuspjeha uzrokovanog svim tim približavanjem desnici, jasno je da je sazrelo vrijeme za formiranje nove stranke”, kazao je Markovina za Novi list.
Hoće li prevladati fobije, bezosjećajnost i bodljikava žica, ili će se veliki broj ljudi sjetiti da je jedna od najvećih vrlina nesebična pomoć drugima u nevolji, ovisi o tome s kakvim ciljevima i na kakvim etičkim normama gradimo naše društvo
Dodao je da će ”u sljedećih mjesec dana” razgovarati s predstavnicima raznorodne lijeve scene – ”aktivistima, feministicama, Radničkom frontom i svakim tko je zainteresiran” – pa se nada da će se u tim razgovorima kristalizirati struktura buduće političke stranke.
Također, u predstojećem će razdoblju u Zagrebu biti održani i neki skupovi na kojima bi moglo biti govora o toj temi.
U srpnju, Markovina je, zajedno s aktivistom za ljudska prava Zoranom Pusićem, objavio dokument ”Prijedlog za novu socijaldemokratsku politiku”, koji je potpisalo pedesetak uglednih javnih imena.
Povjesničar Dragan Markovina, koji je u srpnju inicirao ”Prijedlog za novu socijaldemokratsku politiku”, ”gotovo je siguran” da će njegovi razgovori s predstavnicima raznorodne lijeve scene uskoro rezultirati osnivanjem nove lijeve socijaldemokratske stranke
U tom su dokumentu konstatirali kako je nužno ”formulirati jasne ciljeve koji bi vodili većoj slobodi, većoj sigurnosti i većem standardu svih građana”, i koji bi poslužili kao temelj programa ”odgovorne socijaldemokratske stranke, bila ona na vlasti ili u opoziciji”.
U prijedlogu su na dvije stranice spomenuli temeljne točke mogućega stranačkog programa: zaštitu temeljnih ljudskih prava i unapređenje civilizacijskih standarda, veću socijalnu pravednost, njegovanje kritičkog duha, mirotvornu politiku i održivi razvoj.
”Hoće li prevladati fobije, bezosjećajnost i bodljikava žica, ili će se veliki broj ljudi sjetiti da je jedna od najvećih vrlina nesebična pomoć drugima u nevolji, ovisi o tome s kakvim ciljevima i na kakvim etičkim normama gradimo naše društvo”, stoji u tom dokumentu.
(Prenosimo s portala Novoga lista).